Sigurno ste već čuli da je Hvar najsunčaniji hrvatski otok. Kada ga posjetite, otkrit ćete da ga krasi jednak sjaj i kad je o slatkoj gastronomskoj ponudi riječ. Jedan od najpoznatijih kolača otoka je starogrojski paprenjok. Ovi se aromatični kolačići već pet stoljeća peku u hvarskim kuhinjama, a isprva su ih spravljale su žene i majke svojim supruzima i sinovima kada bi odlazili na pomorske plovidbe. Recepti za paprenjake, čiji se mirisi danas šire uoči svake fešte na otoku i njihov je okus utkan u sve sretne događaje u životu otočana, prenosili su se s koljena na koljeno. Iako im ime tako kaže, uopće ne sadrže papar, papor je zapravo izraz koji označava mješavinu začina. Neki od njih su šafran, muškatni oraščić, a tu je i prošek. Odatle njihova bogata aroma, a njihovu okusu pridonosi i hvarski med. Tijesto se izrezuje u raznim oblicima, a najčešći su konjići, palme, srca, pehari, cvijeće, amfore, ribe. Možete ih pronaći u pekari Tepić u Starom Gradu.
Isprobaj originalne slastice otoka Hvara
Narančini su, naime, uz bruštulane umendule, u Dalmaciji među najstarijim izvornim slatkišima, napravljenim od narančine kore i umočenim (nekoć u med) u hrskavi, granulirani šećer. Narancini su među najtraženijim i cijenjenim proizvodima otočne Dalmacije , pa tako i otoka Hvara, i predstavljaju trijumf okusa. Ističu se prije svega kvalitetom i izvornošću sirovine. Izvorni recept primjenjiv je samo na naranče koje nisu prskane i jedino se tada mogu zvati narancini. Gdje točno ih možete kupiti, evo i ja se pitam – javite mi!
Sad ćemo se malo nasmijati, jer ovo tehnički nije slastica, već svojvrsni hommage mojoj generaciji koja je uredno jela sirova jaja bez straha od zaraze i problema s želucem. Kad bi se zaželjeli slatkoga, none bi nam, premorene od posla kojeg su obavljale oko kuće i polja, spravljale jednostavan desert od jednog žumanjka i par žličica šećera. Kako bi stvar bila bolja, morali smo sami “tuć” taj desert, tojest “ubit” to jaje u šećer. Dvije muhe jednim udarcem, dijete zabavljeno, sito i sretno – sve s jednim jajem i malo šećera.
Moja nona nije bila klasična domaćica, kuharica ni slastičarka. Spravljala je hranu kao većina dalmatinskih žena tada, a slastice su bile zadnja rupa na svirali. Bilo je tu obavezna sirnica (nitko je nije znao je napraviti kako ona), biskvit od marelice koji bi skrivala od nas ISPOD kantunala u prašinu, i mandule bruštulandule. Ili bruštulane omendule, ili ušećereni badem kako hoćete. Kada bi primjetili malu zdjelicu s grbavim bombončićima lakomo bi trčali prema njoj, ali bi uredno dobili plesku od none. Recept za ušećerene bademe ćemo pripremiti uskoro ,a vi svakako potražite ovu deliciju u hvarskim deli dućanima. Preporučamo da protegnete noge do delikatesnog dućana “Za pod zub” u Starom Gradu, tamo možete naći svašta.
Sve ćemo zaokružiti tipičnim hvarskim desertom. Pitovska torta jedini je tradicionalni hvarski kolač koji nosi naziv torta. Recept potječe iz samostana, a baš zahvaljujući svojoj jednostavnosti, priprema se naime samo od 4 sastojka, izdržao je test vremena. Ukusan kolač od jaja, badema, šećera i limunove korice u nekim je varijantama oplemenjen čokoladom i grožđicama. Uskoro stiže recept za najbolju pitovsku tortu, i još slatkoća iz najsunčanije kuhinje na svijetu, do tada – budite pozdravljeni. Jedan od restorana za kojeg znam da već dugo godina poslužuje ovu slasticu je restoran Davor u Zavali.
